Upravo u odgovorima na ovakva i slična pitanja je moj motiv da nastavim učešće u već postavljenoj temi, a da ne otvaram novu.
Niste ništa uradili pogrešno, samo ste načeli temu koju je Enka ranije već započela i dileme koje nismo razrešili.

Treba za svaki nalaz otvarati novu temu?
Koliko će biti tema o jednoj te istoj vrsti?
Koga zanima određena vrsta treba da pretraži ceo forum?
Za početak, komunikaciju bismo mogli voditi malo uljudnije, bez veće tenzije, jer je u pitanju forum, naša dobra volja, razonoda i malo slobodnog vremena upregnuti u korisne svrhe.
Dakle, u pitanju je samo organizacija foruma. Da, slažem se da trenutno ova sekcija foruma treba sistematično sređivanje, ali sam ovih meseci fokusiran pre na sistematično uređivanje sopsvenih obaveza kao što je završavanje fakulteta i sl. (forum ne gledam nužno kao obavezu iako rado provodim slobodno vreme ovde).
A meni na kompleksna, ali olako postavljena pitanja, treba malo više vremena da odgovorim, i na to se odnosi moj komentar o uljudnosti.
Ako je nestrpljenje došlo zbog prethodnog predloga u jednoj temi o S. sanguineum (za koji mislite da sam prevideo) - i taj predlog sam razmotrio, ali još uvek nisam našao adekvatno rešenje kojim bih bio zadovoljan. Jer džumla S. sanguineum-a ne znam kome će biti od koristi.
Imamo različita stanovišta, obzirom da nisam izrazito aktivan forumaš, niti sam se prethodno prihvatao moderatorskih dužnosti.
A evo odgovora na pitanja upućena Gaboru:
Koga zanima određena vrsta, može pogledati njen opis i distribuciju na BioRaS portalu (doteraćemo opise, trenutno su takvi kakvi su), ali i u budućem priručniku HabiProt-a. Forum nije knjiga, niti zamena za knjigu, nije ni web stranica posvećena nekoj grupi insekata na kojoj možete čitati informativne tekstove o njima. On je nešto drugo, sažetije, fragmentisano, nekad nepouzdanije.
Biće mnogo tema o jednoj te istoj vrsti, od istog korisnika, makar na početku.
Postoji jedan ključni problem. Pojedine vrste vilinskih konjica se udaljavaju i po više desetina, pa i stotina kilometara od vodenog staništa na kom su se razvili i tada se mogu zateći na nekim potpuno "nelogičnim" mestima poput npr. gradskih ulica. Nalaz ovakve vrste, na takvoj lokaciji nije mnogo indikativan, osim ako je u pitanju neka od retkih vrsta ili onih sa malo podataka.
Stoga je moja dilema pomerena korak dalje - fokus treba staviti na vodena staništa koja naseljavaju i tako i pristupiti vilinskim konjicima. Pregledati staništa koja često obilazite i na njima prikupljati fotografije, podatke, opise staništa - samog akvatorijuma, vegetacije i sl.
Ukoliko bismo za neke vrste koje imaju izrazitu disperziju (poput Sympetrum sanguineum, S. meridionale, S. striolatum i S. fonscolombei), ili npr. vrste iz roda Aeshna (A. mixta, A. affinis, A. isoceles) uzeli u obzir sve nalaze, dobili bismo da ih ima u gotovo čitavoj Vojvodini. Što je, iako su vrste brojne i rasprostranjene, prilično netačno (npr. sve jedinke u krugu prečnika 20km mogu poticati iz jedne jedine bare u kojoj su se razvile - stoga ako bara nestane, nestaće i populacija na tom području).
Prisustvo odraslih jedinki na nekoj vodenoj površini, u većem broju, ukazuje na to da stanište makar vizuelno odgovara datoj vrsti za reprodukciju.
Ovo je iz ugla nekog ko aktivno radi na prikupljanju podataka o rasprostranjenju vilinskih konjica.
A iz ugla nekog ko želi da nauči više o vilinskim konjicima, već sam napisao koji su to izvori koji mogu ili će moći pomoći kod konkretnih vrsta.
Kao što rekoh - mogao sam ostaviti poslednju, Radomanovu, poruku u istoj temi, ali nisam iz gorenavedenog razloga - pretpostavih da će otići u drugom smeru. Nekoliko poruka koje se tiču lokaliteta i drugih vrsta tamo prisutnih vidim kao posebnu celinu. Ukoliko je neko pronašao I. elegans na npr. Krupačkom jezeru kod Pirota, to zaslužuje posebnu temu, jer je mogao pronaći bar 5-10 jako zanimljivih vrsta, i time želim pomoći i uvesti ih u svet vilinskih konjica prečicom do onih egzotičnijih vrsta.